Fotografija kao hobi

Dobra kamera na mobilnom telefonu dovoljna je da se neko može nazvati fotografom. Ovo je jedna od najčešćih zabluda koju svakodnevno možemo čuti. Fotografi se sa pravom ljute, jer njihov posao nije nimalo lak. Fotografiju ne čine samo lepe boje, oštrina ili dobar fokus već čitav niz tehnika. Ukoliko želite da postanete profesionalac, osim talenta, potrebna je i obuka. Danas su dostupni razni kursevi na kojima možete napraviti svoje prve korake u svetu fotografije. Nakon toga, potrebno je mnogo vežbe i posvećenosti kako biste uspeli u ovom poslu. Međutim, ukoliko se bavite fotografijom iz hobija ili samo želite da imate kvalitetne slike na društvenim mrežama, dovoljno je da ispoštujete trendove. Da li fotografija kao hobi može da vas uvuče u profesionalne vode, saznaćete u nastavku teksta. 

Fotografija kao hobi – benefiti koje donosi i kome je namenjena

Postoji brojni benefiti koje fotografija kao hobi nosi sa sobom. Ona podstiče kreativnost, popravlja raspoloženje, oslobađa od stresa, otvara vidike, unapređuje moždane funkcije, zbližava vas sa drugim ljudima, ali i omogućava da budete u formi. Kada ste pravi zaljubljenik u fotografiju, neće vam biti teško da dugo šetate u potrazi za najboljim kadrom. Još ako nosite sa sobom svu propratnu opremu (tripod, objektive, zilberice, softboksove, itd.), sigurno ćete se dobro oznojiti. Kada idete na put, sigurno se radujete novom materijalu. Bilo da je to trodnevna tura kroz centralnu Srbiju, road trip kroz Italiju ili odmor na plažama Sejšela, materijala za fotografisanje biće u izobilju. 

Fotografija kao hobi može biti zanimljiva svima. Treba se samo potruditi i redovno vežbati. Na kursevima fotografije naučićete kako se pravilno rukuje različitim vrstama savremenih digitalnih aparata, šta je CCD sensor, Pixel, žižna daljina, otvor blende, na koji način se koristi opcija zumiranja (optički i digitalni zum) itd. Nemojte upisivati kurs ukoliko nemate dovljno vremena da se posvetite svom hobiju.  

Saveti za fotografe početnike 

Krenuli ste da fotografišete sve što vidite iz različitih uglova, ali vaše slike nisu toliko lepe kao one koje gledate na društvenim mrežama ili u modnim časopisima. 

Morate pre svega obratiti pažnju na osvetljenje. Kadar ili fokusna tačka moraju biti dobro osvetljeni. Nije vam potreban idealno sunčan dan, već difuzno svetlo koje stvaraju oblaci. Kako biste osvetlili objekat koji je u fokusu fotografije, možete koristiti zibericu ili kišobran. Birajte jutarnje časove ili tzv. „golden hour“ (kada sunce zalazi), odnosno vreme kada su sunčevi zraci najslabiji. Sunce ne sme da „udara“ direktno u aparat ili da je objekat postavljen ispred sunca. Bez obzira na to da li fotografišete unutra ili spolja, idealno je da vam izvor svetlosti dolazi iza leđa.

Drugi važan savet je da ne koristite blic u solidno osvetljenim prostorijama. Jako osvetljenje učiniće fokusni objekat još beljim, a ostalim objektima će promeniti boju. Ako koristite blic, bolja opcija su eksterni blicevi, nego oni koji su već ugrađeni. 

Treća najvažnija stvar koji treba da znate je u vezi sa kompozicijom. Svaki fotograf mora da zna za pravilo trećina, odnosno da smesti objekte u fokalne tačke. Ukoliko imate opciju na aparatu, uključite grid i vaš ekran biće podeljen na devet jednakih kvadrata, odnosno pravougaonika. To će vam pomoći da fotografija ne bude kriva, da objekti budu ravnomerno raspoređeni u prostoru, da fokusni objekat bude na mestu presecanja linija, itd. Ukoliko fotografišete puteve, reke, mostove, koristite ih kao linije vodilje do fokusnog objekta, jer će ih oko tako pratiti. Kako bi vaša fotografija imala dubinu, možete slikati kroz lišće, cveće, prozor i time napraviti “ram”. 

Ekspozicija – tri najbitnije stvari koje svaki fotograf mora da zna

Bilo da se fotografijom bavite iz hobija ili ste profesionalac, morate da budete upoznati sa tri najbitnije stvari: ISO, otvorom blende i brzinom zatvarača. ISO označava osetljivost senzora koji prepoznaje određenu količinu svetlosti. Što je manji ISO, manja je osetljivost senzora i prima se manja količina svetla, i obrnuto. Kada nemamo dovoljno svetlosti, povećavamo ISO. Veličina otvora blende (aperture/f broj) određuje količinu svetlosti koja ulazi i dubinu slike. F broj je obrnuto proporcionalan otvoru blende, odnosno što je veći f broj manji je otvor blende i propušta se manja količina svetla. Ukoliko želite da postignete efekat pozadinske zamućenosti i samo jedan objekat u fokusu, koristićete veći otvor blende. Za slikanje pejzaža se obično koristi manji otvor blende. Brzina zatvarača predstavlja vreme zatvaranja blende. Ukoliko fotografišete objekat u pokretu, brzina zatvarača mora biti veća. 

Pored ovog „svetog trojstva“, ne smemo zaboraviti ni kontrast. Priprema za fotografiju je jako bitna. Dobro istražite lokaciju na kojoj želite da uradite photossesion. Osim pune fotografske opreme, morate poneti i rekvizite i razne odevne kombinacije za onoga koga fotografišete. Najbolje je da nabavite rasklopivi orman za odeću i ponesete sve neophodne stvari na lokaciju za fotografisanje. Dobar primer kontrasta je fotografisanje na Santoriniju na kome dominiraju bela i plava boja. Odličnu luminansu postići ćete žutom ili koralnom odećom. 

Ako vam se fotografisanje svidi u toj meri da se želite profesionalno baviti ovim poslom, možete dobro zarađivati prodajom fofografija, studijskom fotografijom ili fotografisanjem nekih važnih događaja.

Close Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *